Frajerica film
Dating > Frajerica film
Click here: ※ Frajerica film ※ ♥ Frajerica film
Osim toga, mediji su jako brzo napustili tu temu. Mali format, a sreća — do neba. Tri sekunde i dogovor je pao. Citam tekst, citam komentare i nevjerujem svojim ocima. Mini-bar hotelske sobe, naša prva noć. Govorim za Zagrebaèko sveuèili¹te. Naglasak je na tome kako spot tretira djevjcice, a ne na djevojcicama koje pjevaju. Zavirite malo u njezin stan, puno toga će vam biti jasno. On se svodi upravo na ono o èemu govori pjesma.
Tako djevojèice od najvi¹e 12 godina pjevaju stihove: Mama, napi¹i mi zadaæu ako me voli¹…. Faks sam opet proma¹ila, nije taj za tebe mila. ©minkerica ¾elim ja biti…. ©treberice one male, cijeli dan po faksu zuje…Tata, tatice, sastavi mi lektiru, ako me voli¹…Veterina mi ne le¾i, ekonomija nikako, graðevina to ne ¹tima, ja sam ipak cura fina…©minkerica ja æu biti, za¹to to i dalje kriti, garderoba uvijek ¹ik, …cipele zadnji hit. Na faksu se na¹etava, ¹minku, puder obo¾ava, a poèelo je onim: Mama, mamice napi¹i mi zadaæu ako me voli¹. Brojni su napori da se kroz sadr¾aj za djecu - crtane filmove, filmove za djecu i igraèke - djevojèice ohrabri i osna¾i da budu znanstvenice, istra¾ivaèice i aktivne èlanice dru¹tva. Ovakva pjesma nasuprot tome uèvr¹æuje stereotipe o djevojèicama i ¾enama, a da uopæe ne spominjemo spot u kojem se seksualizira djevojèice u najgoroj maniri djeèjih izbora ljepote. Pjesma i prateæi spot prijavljen je i Pravobraniteljici za ravnopravnost spolova od strane jedne èitateljice. Svoje mi¹ljenje o ovome mo¾ete uputiti Djeèjem plesnom zboru Zagrepèanke i deèki te televiziji Djeèja TV koja ga emitira u svom programu. Bo¾e kuda ovaj svijet ide? Svaki dan kad otvorim laptop gledam i èitam takve grozote.. Danas se djeca od malena bombardiraju takvim stvarima,curice golotinji,sponzorstvu,¹minkanju i dijetama,deèke nasilju,oruzju takoder golotinji i to im se servira kao ne¹to normalno. U ¹to se takva djeca mogu pretvoriti kad odrastu? Eto poèetak je u pjesmicama,bajkama a kasnije u svemu onome ¹to sam gore nabrojala. Tu¾no i stra¹no :- èasna rijeè ako ste vi normalni::: idete prijaviti djeèji zbor za ovakvu pjesmu... Sigurno ovakva pjesma neæe odrediti onu djevojèicu koja je odreðena da bude znanstvenica.. Ovaj uradak je iskljuèivo edukativnog sadr¾aja i namijenjen je iskljuèivo roditeljima djece koja gledaju Djeèju TV sa svojom djecom, a onaj koji je napisao ovaj èlanak odnosno onaj koji je tu¾io ovaj zbor ima veoma nizak IQ te kvalitetnu socijalnu interakciju ne ostvaruje èak ni sa prosjeènim ljudima. Nekih ljudi mi stvarno doðe ¾ao, a oèito je puno takvih, tako da ni jadna djeca ne smiju napraviti pjesmu s kvalitetnom porukom jer su ljudi toliko glupi da æe je protumaèiti ba¹ suprotno... Pjesma je super kao i sve druge od djeèjih zborova moja ih djeca obo¾avaju, ali dana¹nji roditelji ne vide sebe veæ samo druge ali kad im kupuju cipele torbe kolica a i igraèke po par stotina eura ne kuna to im je super ali nije super kada djeca pjevaju prvo je popljuvati pjesma MAGDALENA RECI R kao djeca æe prestati govoriti R a sada im smeta i ©MINKERICA a ne smeta im Pdv od 25% i di æe im djeca odrasti i kakav æe ¾ivot imati.... Da je ovo otpjevao tinejderski zbor, moze, moglo bi se raditi o ironicnom odmaku. Citam tekst, citam komentare i nevjerujem svojim ocima. Mozda djeca i nevide poruku koju su autori zeljeli postici ali klinceze koje pjevaju u tom spotu su odlikasice, divna djeca, a solistica je puna raznih nagrada u skoli i van nje.... I jako dobro zna koliko joj je trebalo da odglumi sminkericu i to uz puno smijeha, zabave.. Cure su se nasle za trenutak u carstvu sminke, cipela, pudera bas kao sto sam i ja u mladosti obuvala mamine stikle... Cijela plaza u Novom Vinodolskom pjeva Sminkericu i glumi da su zvijezde uopce ne razmisljajuci da li treba uciti ili ne, jer to je ipak posao roditelja. Cure samo Vi pjevusite, zabavljajte se u tih 3,.. A nakon toga naravno skola!! Steta sto niste pohvalili, a ne samo kudili neke pjesme istog zbora, kao sto su Rijec je mocna, Kap dobrote,Hrabri telefoncic... Ili zasto niste stavili spot za pomaganje poplavljenim podrucjima.. Pohvale nidu bitne, ne prodaju citanost... Ajmo po djecjem zboru koji uveseljava vec 20 god. Po¹tovani, upravo sam vidjela spot za pjesmu ©minkerica i odmah sam se upitala za¹to video traje samo dvije minute, zar su roditelji djevojèica koje se pojavljuju na spotu toliko konzervativni i unazadni? Za¹to spot nije dovr¹en? Meni je kao uèiteljici od 28 godina ma¹ta proradila ja sam ipak jo¹ u onim godinama. Djevojèice bi se trebale poèeti pogledavati pod tim djeèjim naoèalama i malo jaèe na¹minkati, mame mogu pomoæi, one sigurno to znaju. Nauèite va¹e djevojèice kako da se opuste pred kamerama i ne ¾ure dok jedna drugu skidaju. Prvo neka ple¹u u haljinicama i neka se opuste, ipak su to djeca, jo¹ su malena no nauèiti æe: koje djevojèice rado skinu topiæe, rado æe skinuti i haljinice. Djevojèice, mame bi vam rado napisale zadaæu, no one nemaju vremena, one muku muèe od tolike brige da vi uspijete kao ¹to su one uspjele, da u¾ivate u svakoj svojoj mladenaèkoj ludosti, da razvijete samopouzdanje, da se spontano rastro¹ite u odjeæi, da birate mu¹karce i cipele, da birate ¾ivot kakav po¾elite, samo da ne tro¹ite vrijeme na krive stvari. One sada mo¾da malo stare, pa nemaju kuda sa sivilom koje vide u ogledalima. Zato ste vi tu da poru¾ièastite taj njihov svijet. Va¹e majke su cijeli ¾ivot bile toliko kreativne, po¾rtvovne, ispunjene ljubavlju i suosjeæanjem da æe od silne sreæe naprosto eksplodirati ako vi ne prenesete taj njihov bogati ¾enski svijet na male ekrane nas zgubidana. Oèevi bi vam rado pomogli s lektirom, no oni ne znaju èitati. Oni samo vole va¹e majke i vjerni su im i obo¾avaju ih kao ¹to æete i vi biti obo¾avane, po¹to ste veæ toliko lijepe i posebne da ni na faks ne morate iæi. I sve to s toliko malo godina, kakve æete tek biti kad odrastete... Ma neæe biti sretnijih roditelja na svijetu! Mi u¾ivamo kad vas gledamo, i znamo da æe va¹e majke sigurno uskoro prijeæi mentalne barijere tradicija ove malene nacije i dopustiti vam da se poka¾ete cijele, nevine, krhke i ¾eljne djeèjeg ma¾enja po tjemenu, pa po ramenim, pa po leðima i sve do p... Djeèiji zbor Zagrepèanke i deèki je nedavno proslavio 20 god. O tome bi se moglo pisati beskrajno. Pjesme poput: Obiteljska pjesma, Kap dobrote, Mama i tata to su cvijeta dva, Osmijeh na licu djeteta...... Te skladbe punile su i pune koncertne dvorane i trgove raznih gradova i sve to nije do¾ivjelo zaslu¾enog publiciteta u medijima. Ali na sreæu napisana je i uglazbljena pjesma ©minkerica, koja stvara publicitet cijelom djeèjem zboru i nadamo se da æe mnoge zaintegrirati da se upoznaju s njegovim bogatim radom. Ali ¾alosti èinjenica da taj publicitet potièu oni koji najbolje znaju u¾ivati pljuvajuæi po drugima i pri tom neznaju ni objasniti ¹to su ili gdje su razlozi njohovog takvog u¾ivanja. Ovaj objavljeni tekst u ovome portalu potvrðuje da, na¾alost, postoje osobe toliko siroma¹nog duha koje ne mogu ugasti svoju ¾eð i u stalnoj su potrbi da izmi¹ljaju razloge s kojima æe zagaditi javni prostor i zasjeniti trud i zalaganje nesebiènih i vrijednih ljudi. Pretjerujete,zbor je fantastican,tekstovi su puni ljubavi,dobrote i istine.. Autori tekstova u svoje pjesme daju sebe,daju ljubav djeci koja ih pjevaju,a upravo ova djevojcica koja to pjeva,najbolja je ucenica h razredu i sto je vaznije jedna je od najdivnije djece koju znam i rjecima je ne mogu opisati... Sla¾em se da postoje puno bolje pjesme od ove ali postedite djecu svojih misljenja jer najvise ona pate... Sla¾em se da su rijeèi pjesme neprikladne, ali autor ovog teksta na Libeli, uèinio je istu ¹tetu ovim djevojèicama kao i sam tekst pjesme. U ovom tekstu nije uopæe naveden autor pjesme niti voditelj zbora. Da ste ¾eljeli za¹tititi djevojèice tekst bi glasio: Jedan djeèji zbor pod voditeljem ime i prezime i autora pjesme ime i prezime odpjevao je........................... Vas bih ja prijavila pravobranitelju za djecu s ovim potezom. Kao ¹to autor pjesme nije razmi¹ljao tako ni autor ovog teksta nije ba¹ puno razmi¹ljao. Osobno poznajem voditeljicu ovog zbora, njene roditelje i njenog supruga. Ona je jedna izopaèena ¾ena koja nikad ni¹ta nije radila veæ vodila taj djeèji zbor, stavlja sebe i djecu svojih nekoliko prijateljica ispred ostalih na pozornicu, a to ¹to ka¾e fjanja da puni koncertne dvorane neme veze sa realno¹æu i to ona jako dobro zna jer te karte kupuju roditelji djece i onda sami sebi naprave koncert ¹to je takva anomalija da ti se poène povraæati za, imas link na autore, a nigdje se ne spominju imena djece. Naglasak je na tome kako spot tretira djevjcice, a ne na djevojcicama koje pjevaju. Svakako podupirem pjevanje u zborovima kao i sve takve aktivnosti koje okupljaju djecu i kvalitetno im ispunjavaju vrijeme. No pogledajte samo stranice na Facebooku na kojima se objavljuju slike maloljetnica u provokativnim pozama, sjetite se svih komentara o tome kako te djevojke to zaslu¾uju jer su i same stavile takve slike na svoje profile; a onda to sve pove¾ite s ovom pjesmom. Èesto sam se pitala za¹to 14-godi¹njakinje objavljuju svoje slike u grudnjacima i puèe usne na selfijima te otkuda im takva ideja. Mislim da nije pretjerano zakljuèiti da dio motivacije oèito dolazi upravo iz ovakvih prièa. Voljeli bismo misliti da je sve to bezazleno, no na¾alost nije. Ovaj zbor ima predivne pjesme koje moj sin obo¾ava.. ¹tovi¹e redovan je gost na koncertima upravo zahvaljujuci toj kako je netko gore naveo voditeljici koja se preko raditelja ¾eli obogatiti i prodaje katre za koncerte.... Dajte me nemojte zezati... Ovde se uopæe ne radi o tekstu pjesme ja bih rekla nego o ljudskoj zlobi i ljubomori.. Smatram da je jako nepristojno uopæe spominjati neèiju obitelj bez razloga pogotovo u ovom kontekstu.. Jos je strasnije da netko osudjuje Danicin komentar koji raskriva sustinu stvari. Pise jedna dama u komentaru, da treba prijaviti Danicu. Da, svakako Danicu treba prijaviti kao osobu koja je zadrzala cestitost u ovoj septickoj jami. Drugi pak pametuju i pokusavaju nadjenuti pjesmuljku ironicni kontekst. Zaboga, pjesmuljak nije namijenjen odraslima, nego djeci. Premda novija istrazivanja pokazuju, kako djeca vec u ranoj dobi razumiju ironiju, to razumijevanje ironije podrazumijeva jednostavnije primjere. ¹ta dobro, zaboga, mo¾e izaæi iz takvih ideja? Mama, skloni moje krpe ako me voli¹…. Faks sam opet proma¹io, nije taj za tebe mili. ©treberi oni mali, cijeli dan po faksu zuje…Tata, tatice, daj mi kintu ako me voli¹…Veterina mi ne le¾i, ekonomija nikako, graðevina to ne ¹tima, ja sam ipak d¾iberèina.. Na faksu se na¹etava, pajser, koku obo¾ava, a poèelo je onim: Mama, mamice skloni moje krpe ako me voli¹. ¾ivjela djeca, zdrava, svjesna, plemenita i produhovljena! Ne ¹tititi djecu veæ ¹tititi odrasle. Imena djece nisu navedena i nama odraslima ni¹ta ni ne znaèe, ali djeèje okru¾enje toèno je upuæeno tko pjeva u kojem zboru i trbali bi znati koliko sve ovo mo¾e utjecati na odnos meðu vr¹njacima. I dobro je primijetio komentator pod imenom ccc: pjesma ima vrlo jasnu i nedvojbenu poruku. Pjesma ukazuje na jedan velik dana¹nji dru¹tveni problem, a taj je, potpuno suprotno naslovu ovoga èlanka, da odgoj djevojèica u dana¹njem suvremenom zapadnom svijetu ne postoji. On se svodi upravo na ono o èemu govori pjesma. Zato smo dobili i dobit æemo generacije i generacije narcisoidnih, egocentriènih i neurotiènih ¾ena. Djevojèice se danas doslovno odgajaju kao princeze na zrnu gra¹ka pod staklenim zvonom bez imalo ikakva mu¹kog autoriteta. Kad vidim djeèake i djevojèice pred¹kolskog i ¹kolskog uzrasta, djeèaci su redovito mirniji, poslu¹niji i pristojniji. A pogotovo je ovo zadnje vidljivo i iz aviona. Veæina ljudi nema pojma kakva nam se katastrofa sprema i potpuni krah mu¹ko-¾enskih odnosa kroz jedno par desetljeæa. Ovo ¹to imamo danas je samo limunada. »Radost«, rekao je Freud, »nije nikakva kulturna vrijednost«. Radost se mora podvrgnuti disciplini rada kao zanimanja u punom vremenu, disciplini monogamnog razmno¾avanja, postojeæem sistemu zakona i poretka. Metodièno ¾rtvovanje libida, kao i s okrutno¹æu nametnuto podvrgavanje libida dru¹tveno korisnim djelatnostima i izrazima, jeste kultura. Kultura ogranièava ne samo njegovu dru¹tvenu nego i biolo¹ku egzistenciju, ne samo dijelove ljudskog biæa nego i samu njegovu nagonsku strukturu. Meðutim, takvo je ogranièenje sam preduvjet napretka. Prepu¹teni da slobodno idu za svojim prirodnim ciljevima, osnovni bi ljudski nagoni bili nespojivi sa svakim trajnijim udru¾ivanjem i odr¾avanjem: oni bi razarali èak i tamo gdje sjedinjuju. Njihova razorna snaga proizlazi iz èinjenice da oni te¾e zadovoljenju koje kultura ne mo¾e dopustiti: zadovoljenju kao takvom i kao cilju u sebi samom, u bilo kojem trenutku. Nagoni se stoga moraju odvratiti od svoga cilja, sprijeèiti u njihovoj namjeri. Civilizacija poèinje kad se primarni cilj — naime, integralno zadovoljenje potreba — efikasno odbaci. TO ZNAÈI DA NIKADA NE PI©EM O STVARIMA O KOJIMA NEMAM POJMA. Kao prvo, naveo sam da to JEST MOJ IMPRESIJSKI, ALI I EMPIRIJSKI DOJAM. Samo po sebi to nema snagu èinjenice, ali, ako si radila u ¹koli, kao ¹to veli¹ da jesi, onda vjerujem da ti nije problem guglajuæi se uvjeriti da to JEST èinjenica. E, sad, ako ti nisi uoèavala nasilje djevojèica, onda su za to moguæa samo dva odgovora: radila si u sredini gdje ga nije bilo - pa bismo mogli reæi da si imala sreæe, ili ga nisi bila u stanju prepoznati, ¹to je porazno. Nadam se da je ipak prvo u pitanju. Posebna je pozornost posveæena relacijskoj agresiji u kojoj se ¹teti drugima »kroz povredu« ili prijetnju povredom veze ili osjeæaja prihvaæenosti, prijateljstva ili ukljuèenosti u grupu. Navedene su poruke koje dru¹tvo ¹alje djevojèicama i lista karakteristika koju posjeduje svaka »idealna djevojèica«, odnosno »antidjevojèica«. Rad obraðuje i posebne metode koje djevojèice koriste jedna protiv druge te se obja¹njava i pojam cyberbullyinga kao novoga vida nasilja meðu djecom, te pogotovo meðu djevojèicama. Nadalje, rad obraðuje dva istra¾ivanja u suvremenoj hrvatskoj praksi o nasilju meðu djecom Poliklinika za za¹titu djece Grada Zagreba te UNICEF. Ukupan uzorak ispitanika bio je 1164; 562 sudionika i 602 sudionice. Anketirana su djeca i mladi na podruèju gradova Siska, Petrinje, Gline, Kutine, Hrvatske Kostajnice i Novske. Rezultati ankete su pokazali da je najèe¹æi oblik nasilja meðu djecom i mladima ¹irenje neistine i to u èak 58% sluèajeva. ©irenje neistina je èe¹æe u djevojaka 69% , nego u djeèaka 46% , iako je i kod njih èesto prisutno. Nazivanje pogrdnim imenima èe¹æa je u mladiæa nego u djevojaka, izolaciji vr¹njaka sklonije su djevojke 24% , nego mladiæi 18%. Iz podataka je vidljivo da su djeca i mladi na podruèju Sisaèko-moslavaèke ¾upanije skloniji verbalnom, psihièkom i socijalnom nasilju, nego fizièkom. Fizièko zlostavljanje je prisutno u oko 15% sluèajeva, a evidentno je da su djeèaci pri tome ne¹to agresivniji, jer su od strane svojih vr¹njaka bili zlostavljani u 17% sluèajeva, dok je kod djevojaka taj broj ne¹to manji — 13% bilo je izlo¾eno ovoj vrsti nasilja. Oko 16 posto roditelja izlo¾eno je psihièkom nasilju, a pojava je najuèestalija u jednoroditeljskim obiteljima, s time da su ¾rtve najèe¹æe majke. Tjelesnom nasilju izlo¾eno je oko 5 posto roditelja, ¹to je, ka¾e dr. Zlokoviæ, i dalje vrlo visoka brojka. Posebno zabrinjava ¹to meðu djecom koja tuku oca i majku prevladavaju djevojèice. Prema novijim istra¾ivanjima provedenim u Velikoj Britaniji DJEVOJÈICE SU POSTALE NEPRISTOJNIJE, AGRESIVNIJE I NASILNIJE OD DJEÈAKA. I dok oni i dalje koriste iskljuèivo fizièku snagu, osim fizièke, djevojèice se koriste i psiholo¹kim elementima kako bi dominirale ¾rtvama. Meðutim, ovakvo pona¹anje u djetinjstvu se ne mo¾e zanemariti i okarakterizirati tek kao djeèju igru, jer, tvrde znanstvenici, takvo pona¹anje u ranoj dobi dovodi do kasnijih problema u meðuljudskim odnosima. ZLOÈESTA DJEVOJÈICE TE©KO ÆE IZGRADITI NORMALAN ODNOS S PARTNEROM, PREZA©TITNIÈKI ÆE SE PONA©ATI PREMA SVOJOJ DJECI TE ÆE VJEROJATNO NASTAVITI PRONALAZITI ®RTVE NA RADNOM MJESTU. Valerie Besag, tvrdi kako se u osnovi sve svodi na ljubomoru. «Zloèesto pona¹anje prema drugima je jaèe izra¾eno kod djevojèica, nego kod djeèaka, zbog toga ¹to je vi¹e osobno, psiholo¹ko i emotivno destruktivno. To je, naravno, kad ¾rtava takvog pona¹anja te¾e izlijeèiti nego fizièke ozljede koje nastaju prilikom svaði djeèaka», nagla¹ava Dr. Otkrila je da djevojèice vrlo rijeko upotrebljavaju fizièko nasilje, ali mogu odabranu ¾rtvu psihièki uni¹titi, te æe se ona povuæi u izolaciju, ¹to æe i kod nje ostaviti posljedice u kasnijim ¾ivotnim razdobljima. Djeèacima je cilj pokazati pred drugima svoju dominaciju, za razliku od njih djevojèice ¾ele manipulirati. A da se ne radi o beznaèajnim djeèjim igricama pokazuje èinjenica da samo u Velikoj Britaniji 16 osoba, ¾rtava zlostavljanja u ¹kolskim klupama godi¹nje poèini samoubojstvo. Takvi porazni podaci govore da i manipulatorice, ali i ¾rtve iz ¹kolskih klupa nose te¹ke posljedice kroz kasniji ¾ivot. Kod nas na¾alost, ne postoje istra¾ivanja koja bi upozorila na uèestalost i intenzivnost takvih pojava, ali buduæi da po mnogim stvarima nismo daleko od zapada trebalo bi u svakom sluèaju dodatnu pozornost obratiti na odgoj djece i ¹to vi¹e vremena posvetiti kvalitetnom razgovoru s njima. I je li se i¹ta poduzelo nakon toga. Poèeli smo snimati tri mjeseca nakon njezine smrti i ta prièa je izi¹la iskljuèivo zbog velike hrabrosti i nesebiènosti njezine majke Ivanke koja je pristala stati pred kamere kako bi svojom tragiènom prièom upozorila druge roditelje. Nije popularno reæi, ali djeca su u velikoj mjeri prepu¹tena sebi — nedostaje im odgoja i rada roditelja s njima — stav je Ivane Sabol, ¹kolske psihologinje koja upozorava na promjene pona¹anja kod djevojèica. Osim toga, èak pet puta se poveæao i broj fizièkih napada tinejd¾erica na vr¹njakinje istog spola. Veliku Britaniju je tako 2006. Djevojke u dobi do 18 godina poèinile su pro¹le godine èak 58 tisuæa kriminalnih djela, a tinejd¾erice su sve sklonije fizièkim razraèunavanjima. Struènjaci smatraju da tome pogoduje i kultura opijanja jer tako djevojke lak¹e usvajaju nasilne obrasce pona¹anja svojih vr¹njaka suprotnog spola. Iako tinejd¾eri jo¹ uvijek vode po broju nasilnih kriminalnih djela, èini se da razlika izmeðu spolova ima sve manje. Lokacija je poznata — spomenuta ¹kola u Tuzli, ali nije jasno kada je video snimljen. Mo¾ete ga pogledati na sljedeæem LINKU. No, u proteklih 15 godina u Njemaèkoj se broj nasilnih kaznenih djela koja su poèinile djevojke - uèetverostruèio. U tome nije jedina. Nije im vi¹e dovoljno opaliti pljusku, veæ se odmah udara ¹akom po nosu, lomi vilica, zadaju se te¹ke ozljede. Nagnjeèeno joj je rebro, lijeènici su sumnjali da je slomljeno, a najvi¹e me boli ¹to nas taj dan nisu iz ¹kole ni obavijestili da je premlaæena. Ostavili su mi dijete na nastavi i iako se ¾alila na bolove i povraæala, nisu pozvali Hitnu pomoæ niti nas nazvali. Taj uznemirujuæi razvoj dokumentiraju slu¾bene kriminalistièke statistike u raznim zapadnim industrijskim zemljama Essau, 2003a. Tako, na primjer, Sjedinjene Amerièke Dr¾ave izvje¹æuju o stopostotnom porastu broja nasilnih prekr¹aja od 1983. Djeca otvorenog antisocijalnog pona¹anja sklona su reagirati na neprijateljsku situaciju razdra¾ljivije, negativnije i osjetljivije od djece koja pokazuju prikriveno agresivno pona¹anje. Otvoreno agresivnu djecu uglavnom opisuju kao borce. Djeèaci se bore èe¹æe od djevojèica, no i djevojèice osnovno¹kolske dobi mogu biti sklone takvim oblicima pona¹anja. U kasnijoj mladenaèkoj dobi djeèaci i djevojèice su podjednako agresivni. Relacijskom agresivno¹æu nazivamo pona¹anje koje ¹teti drugima zbog uni¹tavanja veza, prijateljstava, pripadnosti skupini ili osjeæaja prihvaæenosti, ili se takvim uni¹tenjem prijeti Crick, 1996. To znaèi da æe se agresor pobrinuti da neko dijete bude iskljuèeno iz skupine prijatelja ili æe time prijetiti. Relacijska agresivnost je èe¹æa u djevojèica nego u djeèaka Bjõrkvist i sur. Tijekom puberteta agresivno pona¹anje djevojèica prema roditeljima jednako je èesto kao u djeèaka. Izmeðu osme i èetrnaeste godine djevojèice mo¾da mijenjaju oblik izra¾avanja agresije pa otvorena agresivnost postaje rjeðom dok se poveæava relacijska agresivnost Hood, 1996. Prema Crick i Grotpeter 1995 , i djeèaci i djevojèice mogu biti prilièno neprijateljski raspolo¾eni i agresivni, ali agresiju oèituju na razlièite naèine. Pretpostavljalo se da æe djeèaci, koji èesto slijede instrumentalne ciljeve s nagla¹enim suparni¹tvom, s velikom vjerojatno¹æu izazivati tuènjave, vrijeðati ili pokazivati druge oblike otvorene agresije prema onima koji ometaju njihov rad ili zadatke. Za razliku od njih, djevojèice se koncentriraju na ciljeve vezane uz odnose jer ¾ele izgraditi bliske i intimne odnose s drugima. Kao ¹to se vidi na grafièkom prikazu, znaèajno je veæi postotak djeèaka koji su do¾ivljeni otvoreno agresivnima nego ¹to je to sluèaj kod djevojèica. Relacijski agresivnoj djeci prijeti opasnost razvijanja te¹kih oblika poremeæaja prilagodbe. To znaèi da su ta djeca znaèajno èe¹æe odbaèena i u usporedbi s vr¹njacima koji nisu relacijski agresivni izvje¹æuju o znaèajno vi¹oj razini usamljenosti, tjeskobe i izolacije. Buduæi da se fizièka agresivnost èe¹æe susreæe u djeèaka nego u djevojèica, ista bi kolièina agresivnosti u sedmogodi¹nje djevojèice prije bila razlog za zabrinutost nego da se radi o djeèaku iste dobi. TI RADI© U ©KOLI!!!? Bo¾e dragi ¹to sve neæu ovdje proèitati. Ima¹ ud¾benik iz psihologije gdje je najmanje 50 referenci na znanstvene radove i istra¾ivanja. Ima¹ jedan domaæi struèni rad. Ima¹ osvrt na komentar djeèje psihologice dr. Ima¹ svjedoèanstava pedagoga iz Njemaèke i svjedoèanstva poèiniteljica iz prve ruke. Ima¹ èak i video snimke... Ima¹ slu¾bene statistièke podatke Ministarstva pravosuða i slu¾benih kriminalistièkih podataka iz vi¹e zemalja.. I ONDA MOJI PODACI NISU RELEVANTNI? O tempora o mores! Oni su sigurno objektivniji i bolje znaju ¹to se dogaða s djecom nego oni koji s njima rade svaki dan. Ma ¹ta mi prosvjetni djelatnici uopæe znamo? Odakle nama dar zapa¾anja? Ako ga i imamo, koga je briga za na¹a zapa¾anja, kad su tu psiholozi i pedagozi a naroèito oni u Njemaèkoj, ti su nam jako bitni. Pazi, kod njih sigurno nema tendencioznosti, neovisno o tome tko je platio za neko istra¾ivanje. Ako æe¹ ba¹, mislim da je tu najrelevantija hitna pomoæ. Valjda imaju evidenciju kog su kad zaprimili zbog ozljeda vr¹njaka, iako se svaka agresija ne manifestira nu¾no kao fizièko nasilje. Reasilvija, na stranu sada osobna iskustva iz vremena ¹kolovanja moje djece o kojim bi mogao dosta pisati. Ono ¹to me ostavilo bez teksta jest reporta¾a na TV-u od prije nekoliko mjeseci iz jedne splitske ¹kole. Jo¹ bih mogao razumjeti da roditelji nisu primijetili da dijete ima disgrafiju. Oèito se radi o osobama ni¾eg obrazovanja, a uistinu sa tim problemom se ljudi rijetko susreæu pa ga mo¾da i ne mogu prepoznati. Ali kada nastavnici u stvari struèna suradnica taj problem prepoznaju tek u sedmom razredu to je ne¹to ¹to ledi krv u ¾ilama. Sve do tada uèenik je nosio epitete neradnika i ljenèine. Da i sam nisam imao sliène primjere smatrao bih ovo nevjerojatnim spletom lo¹ih okolnost. Ali nakon ¹to sam se vi¹e puta uvjerio kako to nije specifiènost samo te ¹kole ne gajim iluzije kako su nastavnici osobe koje imaju extra sposobnosti koje bi im dale legitimitet da njihovo mi¹ljenje bude relevantnije od mi¹ljenja roditelja koji aktivno sudjeluje u odrastanju svog djeteta. Naravno, generalizacija nije dobra, ali veæ iz tvog izlaganja vidim tipiène probleme na¹eg sustava kada doðemo do toèke da trebamo pomoæi djetetu ili ga kazniti-postoji veliki animozitet nastavnika, struènih suradnika i ravnatelja koji veæ u startu onemoguæava rje¹avanje i najjednostavnijih problema. Pamtim totalno nepo¹tivanje odluka struènih suradnika od strane nastavnice koje je zavr¹ilo gotovo tragièno za dijete. Nastavnici æe morati jako poraditi ne bi li vratili ugled kojeg svakako trebaju imati. Za poèetak bi se trebali okaniti tra¾enja krivice kod nekog drugog sustav, roditelji, djeca.. Inaèe imam gotovo dva desetljeæa prilièno aktivnog uèe¹æa i uvida u sustav obrazovanja kroz vijeæe roditelja gdje nikako nisam bio samo forme radi, a i mijenjao sam kolegu nekoliko mjeseci na mjestu predavaèa struèni predmet pa su mi donekle poznate prièe iz zbornice koje pokazuju da nastavnici itekako imaju mane koje im nikako ne mogu priskrbiti ekskluzivno pravo da svoje mi¹ljenje nameæu kao ne¹to ¹to ne smije biti podlo¾no kritikama. I jo¹ da dodam-ako nisi uèiteljica razredne nastave ti, u najboljem sluèaju, gleda¹ djecu 4 sata tjedno. Ja se nikako ne bih usudio reæi da jako dobro poznajem svoje kolege na poslu s kojim radim godinama i boravim sa njima 8 punih sati dnevno. Koliko sam se samo puta iznenadio saznav¹i i otkriv¹i neke crte karaktera nakon dugo vremena. Na osnovu tog kratkog vremena i razmjene iskustva s kolegicama ti gradi¹ sliku o nekom djetetu i najèe¹æe ne razmi¹lja¹ koliko je jo¹ nevidljivih faktora u igri koje neko definiraju pona¹anje djece. Èesto mala izmjena u naèinu predavanja zna napraviti èuda. Èesto mala izmjena u naèinu predavanja zna napraviti èuda. Kako mi smije¹ ovo napisati?? Jesam ja blesava da to ne vidim pa trebam tebe da mi ka¾e¹? A ja s mojih par sati tjedno provedem s nekom djecom vi¹e vremena nego njihovi roditelji. I ja kao nastavnik bolje od svakog roditelja znam ¹ta se dogaða s njihovom djecom U ©KOLI, gdje se pona¹aju kako se pona¹aju jer nema roditelja da ih gledaju. Roditelji èesto ne vjeruju da je njihovo dijete postupilo ovako ili onako jer kod kuæe to ne bi nikad. Zato i postoji video nazor u sve vi¹e ¹kola, jer vi roditelji ne vjerujete. A antagonizam izmeðu nastavnika i struènih slu¾bi-nemam pojma o èemu prièa¹. Valjda ima i toga, ali ja to nisam do¾ivjela. Oni rade svoje, mi svoje; u procesu nastave nisu neka pomoæ, a u reguliranju pona¹anja uèenika, kako su stvari postavljene, ni ne mogu biti. Za¹to me to ne èudi? Za¹to me ne èudi ignorancija i prepotentnost stava: Ja znam najbolje! Za¹to me ne èudi sve veæi cinizam i flegmatiènost ljudi koji doista ne¹to znaju, ali su suoèeni sa stavom: Ja znam najbolje! Koliko ti Silvija dugo radi¹ u ¹koli? Niti si sposobna prepoznati odreðene tipove pona¹anja kao agresivnost. Jer da jesi onda tu ne bi pisala gluposti. Ma ustvari znam i ¹to æe¹ mi odgovoriti - da su to izmi¹ljotine dokonih psihologa i pedagoga. Ma ¹to se mene tièe, ja se odsada dr¾im one Maove: ©to gore, to bolje! JJM Prouèi sluèaj Marte Jurekoviæ. Na prvi pogled èini se da je u pitanju èisti novinski senzacionalizam, ali nije. Osim toga, mediji su jako brzo napustili tu temu. Sluèaj je paradigmatièan u jako puno va¾nih stvari. I, iskreno, iako samoubojstva maloljetnika nisu nova stvar i bilo ih je otkad je svijeta i vijeka, ne pamtim da je neka osoba poèinila samoubojstvo zbog psihièkoga maltretiranja kolega toènije kolegice u ¹koli. I sve bi mo¾da bilo ostalo na razini spekulacije, da jadna djevojka nije ostavila opro¹tajno pismo i da nisu ostale zabilje¾ene poruke zlostavljanja s dru¹tvenih mre¾a. Jer je to, kakti, egzaktno. I je li mo¾da Libela ikada napisala i slovo, ne samo o tom sluèaju, nego o nasilju meðu djevojèicama i djevojkama opæenito? Koliko ti Silvija dugo radi¹ u ¹koli? Niti si sposobna prepoznati odreðene tipove pona¹anja kao agresivnost. Jer da jesi onda tu ne bi pisala gluposti. Nisam ti ja silvija. Radim u ¹koli 15 godina. Ako misli¹ da sam glupa a za sebe misli¹ da nisi , ¹ta mi uopæe odgovara¹. Ja za tebe ne mislim da si glup, ali mislim da je glupo uvjeravati nekoga da 15 godina ne ku¾i ¹ta radi i da ono ¹to vidi ispred sebe nije to nego ne¹to drugo. Takvo pona¹anje isto ima svoj naziv, i vjerujem da zna¹ koji je to. Reasilvija sve do prije nekoliko godina imao sam dvojbe pi¹uæi ovakve stvari. Buduæi da prilikom diskusije na internetu uglavnom ne poznamo osobu sa druge strane uvijek je postojala distanca jer ¹to ako se obraæam osobi koja se zaista svojski trudi i profesionalno obavlja svoj posao? Zahvaljujuæi maksimalnoj aktivnost u ¹koli koju kao roditelj mogu imati, a koja traje gotovo 20 godina i kratkom iskustvu iz zbornice danas vi¹e nemam takve dvojbe. ©anse da æu naiæi na takvu osobu vrlo su malene. Pa èak i ako pogrije¹im uvjeren sam da mi takva osoba neæe zamjeriti jer joj je jasna dobronamjernost mojih kritika i po stavovima je bli¾a meni nego onim prosvjetnim radnicima koji su uvjereni u svoju nepogre¹ivost i koji su spremni sve druge ocrniti ne bi li opravdali svoj traljav rad. Zadnjih dvadeset, a mo¾da i vi¹e godina na¹e visoko ¹kolstvo ne proizvodi kvalitetne kadrove gotovo ni u jednoj struci. Kvalitetni pojedinci koj izlaze sa fakulteta nikako ne mogu biti paravan na osnovu kojeg bi se sakrilo lo¹e stanje. Sustav ¹kolstva koji je ispred razmi¹ljanja i kreativnosti stavio memoriranje podataka i ocjenu temeljenu na nizu ne tako bitnih kriterija ni ne mo¾e bolje. Evo pro¹le godine moj prijatelj koji predaje matematiku u jednoj od gimnazija koja upisuje iskljuèivo odlika¹e zabilje¾io je gotovo treæinu negativnih ocjena iz inicijalnog testa. Ponavljam, radi se o uèenicima koji su samo nekoliko mjeseci ranije iz istog gradiva dobivali petice. Situacija sa fakultetima iz kojih prosvjeta regrutira kadrove èak je i gora od prosjeka. Na ¾alost zbog niza negativnih okolnosti u na¹em dru¹tvu takvi fakulteti vi¹e ne upisuju elitne kadrove ¹to je preduvjet kvalitetnog obrazovanja. Osim veæ spomenutog problema nerealnog ocjenjivanja dodatni je problem ¹to se tamo vrlo èesto upisuju oni kojima to nije ni blizu vrha prioriteta. Sasvim je logièno i vidljivo u praksi kako niske plaæe, uvjeti rada i gubitak ugleda struke danas mogu privuæi samo mediokritete. ©kolovanost i radno iskustvo samo su jedan od uvjeta za korektno obavljanje poslova, a kod nas sustav zakazuje u oba sluèaja-visoko ¹kolstvo i uvjeti rada u ¹kolama su lo¹i. Kada se tome pridoda lo¹a selekcija kadrova imamo to ¹to imamo-gomilu nabrijanih nastavnika koji su spremni pofajtati se na svaku kritiku, ali nisu spremni odustati od naèina predavanja koji te¹ko da mo¾e zainteresirati prosjeène uèenike kakvih ima najvi¹e. JJM, otvorio si jako slo¾enu temu. A buduæi da i ja znam ne¹to malo o tome, mo¾emo prodiskutirati. ©to se tièe inicijalnog visoko¹kolskog obrazovanja govorim za dru¹tveno-humanistièko podruèje ne mo¾emo generalizirati. Ali, opæenito, to je najmanji problem i u cjelini je ono solidno. Dapaèe, upravo na tom podruèju imamo neke struènjake kakvih mo¾da nemamo niti u jednom drugom podruèju s nekim dosezima koju su naprosto spektakularni u svjetskim razmjerima. Naravno da postoje priliène razlike od studija do studija i neki studiji su tradicionalno vi¹e orijentirani kreativno, neki dogmatski, ali, ponavljam, samo obrazovanje nije lo¹e niti su kriteriji niski makar nisu bili. Naravno da ima i mediokritetskih profesora i onih izvrsnih. No, ponavljam, samo obrazovanje koje se stekne na fakultetu nije problem ili je najmanji problem. Govorim za Zagrebaèko sveuèili¹te. Problem je ne¹to drugo. Profesorski smjerovi imaju tzv. I TU JE NAJVEÆI PROBLEM. Programi tih predmeta su katastrofa npr. Mi naprosto kao dru¹tvo ne znamo obrazovati nastavnike da budu dobri nastavnici i sve zapravo ovisi o individualnim talentima svakog nastavnika. A nije to neka mudrost. Umjesto ovih pizdarija treba za sve nastavnike uvesti jednogodi¹nju praksu u ¹koli, a ne 40h, koliko je sada. I slo¾it im neki suvisao program i set znanja koji moraju kao nastavnici imati bez obzira koja im je glavna struka. Evo, ja stavljam obje ruke u duplju punu zmija otrovnica ako ie i 5% nastavnika èulo ili zna ¹to je to relacijska agresivnost, a kamoli da ju zna prepoznati. Ali moram ipak stati u obranu nastavnika u cjelini, jer uvjeti u kojima oni rade su u¾asni. I tu ne mislim sada toliko na materijalne koliko psiholo¹ke. Pogotovo u osnovnim ¹kolama zbog bolesnog pritiska sustava za proizvodnjom odlika¹a. Frend koji radi u jednoj osnovnoj ¹koli u Zagrebu, i to ni manje vi¹e nego sa sinovima tajkunèiæa i mafija¹a jer je to elitini kvart, dobio je, siguran sam, PTSP. Ima sigurno veæ desetak la¾nih prijava, ¹to za raznorazna uznemiravanja, ¹to za primanje mita, iako, naravno, ni¹ta od toga nije istina. A za¹to ga la¾no prijavljuju - zato ¹to ne zakljuèuje ocjene kako si roditelji to ¾ele. Pritisci su nenormalni, pogotovo ambicioznijih roditelja. A i da je opæi odgoj klinaca nikakav, to neæu ni spominjati. Bolonja je na¾alost prilièno sjebala razinu i kvalitetu obrazovanja, ali to je neka druga prièa. Provokator Mo¾da da mi pomogne¹ pa navede¹ neke struènjake iz dru¹tvenih i humanistièkih znanosti. Jesu to oni slavisti, germanisti i indolozi bez koih bi nastao potres u svijetu i spominje ih Boras? Nemoj se ljutiti, ali veæ sam sit struènjaka iz podruèja èiji rezultati nisu realno mjerljivi. Ali neæu ¹iriti temu na to. Ja ka¾em da èitava stvar ne valja i ti se sa tim ne sla¾e¹ naèelno. I onda navede¹ pravi problem-lo¹u didaktièko-metodièku komponentu koja se oslanja na individualne talente pojedinaca. Pa jel to kvalitetno obrazovanje? Gotovo da imamo situaciju sliènu kao u sestrinstvu gdje cure koje su zavr¹ile medicinsku i veæ se susrele sa drekom, krvi i ostalim izluèevinama ne mogu upisati vi¹u sestrinsku zbog gimnazijalaca kojima nakon nekog vremena postane jasno da su fulali struku, ali ipak guraju dalje u nadi da ih neæe zapasti takvi poslovi. Tako i ovdje dobivamo nastavnike koji sa prvim pravim zaposlenjem sku¾e da su fulali struku, ali povratka nema. Pa jel ti vidi¹ na ¹ta lièi njihov prijemni i testovi? Nedavno sam èitao forum gdje nastavnica pita za savjet kako sakriti dijagnozu bipolarnog poremeæaja koji ima dijagnosticiran puno prije no ¹to je i krenula na fakultet i sad se boji da zbog toga neæe dobiti posao. Dalje, ovi vrhunski humanisti i dru¹tvenjaci slo¾ili su im jedno vrhunsko sranje sa naèinom na koji se hendlaju problematièni uèenici i uvodi disciplina. U svoje vrijeme i to je predstavljano kao vrhunac dru¹tveno-humanistièkog djelovanja i znanosti, a danas se pokazao kao proma¹aj par excellence. To je i korjen sukoba na relaciji struène slu¾be-nastavnici za koje Reasilvija eto nije èula. Treæe-ocjenjivanje je korjen svih zala i dok se taj problem ne rije¹i nema dalje. I to ne ocjenjivanje kao ocjenjivanje veæ to ¹to je to jedini kriterij za daljnje ¹kolovanje. A taj kriterij je neujednaèen i subjektivan. Mala matura ne bi popravila sve propuste, ali je za ovo danas svemirski brod. I za¹to krivim nastavnike? Zato ¹to su oni intelektualno najjaèi dio sustava, a u borbi za svoja prava i promjenu sistema pokazuju efikasnost i sposobnost ne¹to ispod one koju pokazuju krezubi poljoprivrednici sa zavr¹enom osnovnom koji probleme rje¹avaju tako ¹to æe John Deerom kupljenim na kredit koji ne mogu vratiti blokirati cestu. Takvu istu inicijativu i sposobnost uglavnom pokazuju i prilikom obavljanja svojih svakodnevnih du¾nosti. I jo¹ na kraju ka¾e¹ da je Bolonja zeznula kvalitetu obrazovanja. Nakon svega ¹to si nabrojao ja zaista ne vidim u èemu se nas dvojica ne sla¾emo osim mo¾da ¹to si osobno pogoðen nekim izjavama. Ako æe ti biti lak¹e ni moja tehnièka struka ne kotira ni¹ta bolje. Jedino ¹to je tu drugaèije jest to da se za razliku od drugih struka magla mo¾e prodavati daleko kraæe i bez dalekose¾nih posljedica koje mo¾e napraviti lo¹e ¹kolstvo. Provokator Mo¾da da mi pomogne¹ pa navede¹ neke struènjake iz dru¹tvenih i humanistièkih znanosti. Jesu to oni slavisti, germanisti i indolozi bez koih bi nastao potres u svijetu i spominje ih Boras? Nemoj se ljutiti, ali veæ sam sit struènjaka iz podruèja èiji rezultati nisu realno mjerljivi. Ali neæu ¹iriti temu na to. Ja ka¾em da èitava stvar ne valja i ti se sa tim ne sla¾e¹ naèelno. I onda navede¹ pravi problem-lo¹u didaktièko-metodièku komponentu koja se oslanja na individualne talente pojedinaca. Pa jel to kvalitetno obrazovanje? Gotovo da imamo situaciju sliènu kao u sestrinstvu gdje cure koje su zavr¹ile medicinsku i veæ se susrele sa drekom, krvi i ostalim izluèevinama ne mogu upisati vi¹u sestrinsku zbog gimnazijalaca kojima nakon nekog vremena postane jasno da su fulali struku, ali ipak guraju dalje u nadi da ih neæe zapasti takvi poslovi. Tako i ovdje dobivamo nastavnike koji sa prvim pravim zaposlenjem sku¾e da su fulali struku, ali povratka nema. Pa jel ti vidi¹ na ¹ta lièi njihov prijemni i testovi? Nedavno sam èitao forum gdje nastavnica pita za savjet kako sakriti dijagnozu bipolarnog poremeæaja koji ima dijagnosticiran puno prije no ¹to je i krenula na fakultet i sad se boji da zbog toga neæe dobiti posao. Dalje, ovi vrhunski humanisti i dru¹tvenjaci slo¾ili su im jedno vrhunsko sranje sa naèinom na koji se hendlaju problematièni uèenici i uvodi disciplina. U svoje vrijeme i to je predstavljano kao vrhunac dru¹tveno-humanistièkog djelovanja i znanosti, a danas se pokazao kao proma¹aj par excellence. To je i korjen sukoba na relaciji struène slu¾be-nastavnici za koje Reasilvija eto nije èula. Treæe-ocjenjivanje je korjen svih zala i dok se taj problem ne rije¹i nema dalje. I to ne ocjenjivanje kao ocjenjivanje veæ to ¹to je to jedini kriterij za daljnje ¹kolovanje. A taj kriterij je neujednaèen i subjektivan. Mala matura ne bi popravila sve propuste, ali je za ovo danas svemirski brod. I za¹to krivim nastavnike? Zato ¹to su oni intelektualno najjaèi dio sustava, a u borbi za svoja prava i promjenu sistema pokazuju efikasnost i sposobnost ne¹to ispod one koju pokazuju krezubi poljoprivrednici sa zavr¹enom osnovnom koji probleme rje¹avaju tako ¹to æe John Deerom kupljenim na kredit koji ne mogu vratiti blokirati cestu. Takvu istu inicijativu i sposobnost uglavnom pokazuju i prilikom obavljanja svojih svakodnevnih du¾nosti. I jo¹ na kraju ka¾e¹ da je Bolonja zeznula kvalitetu obrazovanja. Nakon svega ¹to si nabrojao ja zaista ne vidim u èemu se nas dvojica ne sla¾emo osim mo¾da ¹to si osobno pogoðen nekim izjavama. Ako æe ti biti lak¹e ni moja tehnièka struka ne kotira ni¹ta bolje. Jedino ¹to je tu drugaèije jest to da se za razliku od drugih struka magla mo¾e prodavati daleko kraæe i bez dalekose¾nih posljedica koje mo¾e napraviti lo¹e ¹kolstvo. Pa rekao sam da je ovo jako slo¾eno podruèje. Da pojasnim: ¹to se obrazovanja tièe mislim da je znanje nastavnika koje se stekne na fakultetima ok, tj. Neovisno o tome je li rijeè o biologiji, matematici i fizici ili povijesti, nekom stranom jeziku i zemljopisu. Problem je u specijalistièkom obrazovanju nastavnoga kadra, koje je potpuno krivo. Dakle, onom setu znanja koje nije vezano uz njihovu primanu struku. Problem je u nastavnim programima. Problem je u ustroju kurikuluma i u prioritetima. Tu se sla¾em da nam je obrazovanje katastrofa. Ali za to su ponajmanje krivi nastavnici. Za to je u prvom redu kriva politika ¹kolstva u cjelini i birokratiziranost sustava u kojem æe uvijek na vrh isplivati mediokriteti i stranaèki i politièki poslu¹nici. Ali kad sam o tome u samom poèetku napisao tekst, nitko ga nije htio objaviti. A muljanja ima svugdje. Pa to je problemèina te¹ke kategorije iz domene ravnopranosti spolova i kreiranja jednakih moguænosti za oba spola. Elektronski upisi koji postoje veæ dvije godine omoguæili su da se razotkrije jedan mit-djevojèice radije upisuju gimnazije, a djeèaci tehnièke ¹kole. Iako je takve podatke iz nekog neobja¹njivog razloga prilièno te¹ko naæi u dvije studije proèitao sam kako djevojèice u 8. Mo¾da ne izgleda tako stra¹no, ali radi se o boljim ocjenama iz 6-7 predmeta koji zasigurno nisu likovni, tjelesni ili glazbeni koji se praktièki nigdje ne raèunaju za upis osim kao dio prosjeka. Jo¹ je veæa razlika iz Hrvatskog jezika koji se boduje prilikom upisa u sve srednje ¹kole. Pogledom na liste najboljih tehnièkih ¹kola vidimo da na vrhu ba¹ i nema superodlika¹a. Oni se odluèuju za gimnazije tako da je te¹ko dalje prodavati teoriju o slobodnom izboru ¹kola-djeèaci uzimaju ¹to im ostane. Sve bi bilo OK da su ocjene rezultat znanja. Osim ¹to postoji nevjerojatna neujednaèenost kriterija na prostoru Hrvatske dr¾ave ovakvom stanju kumuje jedan zaokret za koji predpostavljam da se dogodio prije cca 25 godina. Mi stariji sjeæamo se kako je nekada najva¾nija ocjena bila ona iz znanja. Sve ostao slu¾ilo je da popravi ili spusti ocjenu ako je ona bila negdje izmeðu dvije ocjene. Danas to nije tako. Pojavilo se ocjenjivanje kontinuiranog rada. Osim ¹to nije jasno definirano kriterijima veæ subjektivno ono èesto znanje stavlja u drugi plan. Danas je lak¹e dobiti dobru zakljuènu ocjenu kontinuiranim radom nego odliènim ocjenama iz znanja. One se verbalno bolje izra¾avaju, mirnije su na satu i lak¹e ostaju fokusirane, urednije su i èe¹æe izvr¹avaju obaveze doma. Na ¾alost rodna ideologija se oèito uplela u èitavu prièu. Ovdje se radi o èisto biolo¹kim razlikama vezanim za tu dob, a kako znamo takve razlike rodna ideologija negira. Djeèaci u takvoj situaciji djeèaci izvlaèe kraæi kraj, a djevojèice pune gimnazije. Treba li reæi ¹to znaèi upis u gimnaziju za daljnje ¹kolovanje Ionako sam previ¹e napisao pa æu samo reæi da se ispiti Dr¾avne mature rade po gimnazijskom progrmu. Uostalom i sami ministri obrazovanja istièu da je pisanje mature od strane negimnazijalaca u stvari povlastica i da se tu ne trebaju oèekivati pomaci. Ovo bi znaèilo da je izlaznost djevojaka sa fakulteta u omjeru 2:1 u odnosu na mu¹karce praktièki zacementirana. Uostalom ba¹ su nedavno bunile ¾enske strukovne ¹kole sestrinstvo ¹to matematiku, koja se boduje za upis na studije sestrinstva, imaju samo prva dva razreda, a struèni predmeti se uopæe ne boduju-naravno jer nisu u gimnazijskom programu. Pa èak je i biologija, koja se ponegdje boduje kao dodatni predmet, prilagoðena programu gimnazije, a ne onom ¹to medicinske sestre uèe ljudsko tijelo iz kog gotovo da nema pitanja. U takvoj situaciji cure i pokoji deèko koji se 5 godina ¹koluju za zavanje medicinske sestre gotovo da nemaju ¹anse upisati sestrinstvo kao prirodan nastavak zapoèetog ¹kolovanja. Jedino ako roditelji ne istresu pozama¹nu hrpicu para za instrukcije jer pripreme za maturu donekle djeluju samo na B razini koja malo toga omoguæuje. JJM Na temi o seksizmu stavio sam podatke DZS-a. Vi¹e od 60% gimnazijalaca èine uèenice. Studentica je oko 56%, a diplomante èine oko 60% studentice. ©kolstvo je od osnovne ¹kole pa do fakulteta dobrim dijelom ginekocentrièno. I to je strukturalni problem koji æe se samo poveæavati. A da to nije neka moja izmi¹ljotina èitao sam prije dosta godina upozorenje nekoliko ljudi iz pedago¹ke struke koji su upravo o tome pisali. Ali mo¾e¹ li danas ne¹to o tome proèitati a da odmah ne poènu trabunjanja o mizoginiji.
Last updated
